Visočica: Moj dom u domu “Vrela”

Mirno planinsko jutro, hladna planinska voda i zrak, nasmijana lica, kišno jutro… Sretna sam jer mogu reći da je planinski dom Vrela u Gornjim Tušilima, na Visočici, kod Bjelašnice, na pola puta između Sarajeva i Boračkog jezera – moj prvi dom na bh. planinama, od tri koja imam i nosim ga visoko u svom srcu, na čak 1212 metara nadmorske visine.

(Asfaltna cesta do doma je prohodna tokom cijele godine – zimi se redovno čisti i održava)

Što bi se reklo, no matter the weather, u ovom planinskom domu i oko njega – možete opet i iznova obogatiti svoj život. Okolni planinski vrhovi, sa jedne strane, divni ljudi koji vode i borave u ovom domu te spremaju samo za vas preukusnu hranu i pića, sa druge strane, čine ovo mjesto još jednim bh. dijamantom! Ne smijem zaboraviti i životinje koje dodatno oplemenjuju ovaj prostor i druže se sa svima koji se nađu na njihovom putu. Ako ste sretni, upoznat ćete se i sa domaćom lisicom Matildom, koja voli jesti hranu iz doma.

(Da, da – Zelena zajednica reciklira svoje smeće!)

Od novembra 2020. godine, ulaskom kroz drvenu kapiju doma postajete dijelom Zelene zajednice, partnerstva koje upravlja i razvija “Vrela”, a koji su pokrenuli PD “Treskavica” i Green Visions. 20 godina nakon izgradnje doma, on dobija novi element – ambiciju za stvaranje modernog outdoor centra i zaštitu okoliša na području Visočice, Bjelašnice, Igmana i Treskavice.

Ko poznaje mene, poznaje i moju ljubav prema Green Visionsu koja traje već tačno dvije godine! Prije nešto manje od dvije godine, po prvi put posjetila sam ovaj dom, koji je izgrađen početkom 2000-ih godina od strane planinskog društva “Treskavica“. Ovo društvo napravilo je prve korake davne 1952. godine u otkrivanju ljepota planine Visočice. Ja sam to uradila 2019. godine. Tek godinu dana poslije, bila mi je čast biti dijelom serijala vrhovi Balkana i to baš na Visočici (klik, klik, klik!).

Kako doći do doma?!

Ako vozite ugodnih 51 kilometara na sat, do ovog doma, od Sarajeva možete doći za samo sat vremena, novim asfaltnim putem preko Babinog dola na Bjelašnici, sela Šabići i Sinanovići. Sa zapada i sjevera od Bjelašnice imat će te priliku promatrati Tušilački potok, koji je odvajaju od Visočice. U ljetnom periodu moguće je i doći Centrotrans busem do sela Sinanovići koje se nalazi 1 km od doma.

Šta očekivati u i od doma?!

Vaš boravak u planinskom domu „Vrela“ bit će vrlo ugodan, jer dom posjeduje struju, vodu, telefon, etažno grijanje, wifi, TV, moderno opremljenu kuhinju, zajedničku salu, sanitarni čvor sa tuš kabinom (iz toaleta se pruža predivan pogred, ne brinite se: imate potpunu privatnost!). Trenutni smještajni kapacitet doma je 30 mjesta u dvokrevetnim, trokrevetnim i četverokrevetnim sobama, a cijena spavanja za članove planinarskog saveza iznosi 13 KM (noć), a za one koji to nisu 20 KM (noć).

Smještaj i hrana dostupni su vam 24 sata dnevno svih 7 dana u sedmici. Zelena zajednica razvija outdoor aktivnosti (poput ove koju možete pogledati klikom na link), te nudi planinsku opremu poput bicikala i krplji. Ovdje također možete i raditi, daleko od gradskog smoga i virusa.

c2ec01ff-f998-40ec-8482-654a8a273c94 (1)

74acdab0-f2c5-4a33-9c25-0aa16c99f693 (1)

Koje staze i vrhovi okružuju dom?!

Okolne staze i planinski vrhovi ovo mjesto čine idealnim mjestom za ljubitelje novih izazova i za one koji se rado vraćaju ovoj planini i otkrivaju nove dijamante koje krije Visočica.

Jedna od meni najdražih planinskih staza je ona koja kreće u selu Bobovica koje je udaljeno vožnjom od doma „Vrela“ samo 10 minuta, a vodi do kanjona rijeke Rakitnice.

Neki od mnogih vrhova (zbog kojih je Visočica i dobila ime), a koje možete posjetiti i uživati u prizorima koje vam poklanjaju su:

najviši vrh Džamija (1967 m.n.v.) i Veliki Ljeljen (1963)– čiji početak staze je udaljen još dodatnih 20 minuta vožnje od dom
vrh Vito (1960) i njegov greben zajedno sa vrhovima Drstva (1808 m.n.v.) i Subar (1820) – čija staza počinje nekoliko koraka od samog doma
ostali vrhovi koje možete posjetiti su Parič (1940 m.n.v.), Veliki Toholj (1837), Mali Ljeljen (1860), Crveni Kuk (1733)
na web-u planinarenje.ba možete pronaći mnogo planinarskih staza na Visočici, detaljno opisanih

A kada završite sa planinarenjem ili kada se umorite i ogladnite, uvijek se možete vratiti u dom, naručiti nešto od hrane i pića (posebno preukusnih domaćih sokova!) koje sprema Zelena zajednica.